Vjera u ništa 2. dio

prijevod: Ja

Budući da našem svemiru nije svojstvena prosudba pa nema ni objektivnog ni apsolutnog smisla postojanja prosudbe, ono što je bitno je ono prema čemu imamo više sklonosti, s naglaskom na posljedice. Možemo izabrati da kao vrsta ne opstanemo, u kom slučaju ludost ili razum imaju jednaku razinu vrijednosti jer sam opstanak za nas više nema vrijednost. Naš opstanak sam po sebi uopće nema pozitivno svojstvo-mi smo oni koji mu to svojstvo pridajemo.
U nihilizmu, kao i svakoj drugoj naprednoj filozofiji, krajnji cilj je učiniti sve “onakvim kakvo jest”, odn. dovoljno dobro dešifrirati našu svijest kako ne bi brkali instrument (naš um) sa svojim objektom ( naš svijet). Kod nihiliste, najveći je problem solipsizam, ili zbunjenost uma svijetom; naše rješenje je istaknuti da su ljudske vrijednosti koje smatramo “objektivnima” i nama “svojstvenima”-zapravo samo privid.
Nihilizam nas uvjetuje umjesto da nas ostvaruje. On poriče da je smisao postojanja nama svojstven i ne stvara lažnu “objektivnu”stvarnost koja se temelji na našoj percepciji i trudu koji ulažemo da bi se realizirali u stvarnosti.
Potpuno realiziranom čovjeku moguće je reći: proučavao sam kako svijet funkcionira i znam kako predvidjeti svoj odgovor na to kako bi postigao najpovoljniji uspjeh; znam koji je uzrok stvaranja određenih posljedica. Kao rezultat toga mogu reći-ostvarit ću određeni željeni učinak koji je usklađen s načinom na koji funkcionira svijet, stoga ću postići uspjeh.
To nas dovodi do pitanja je li ljepota otkrivena ili izmišljena. Neki sugeriraju da je ona neodvojivi dio približavanja oblikovanju nekakvog ustrojstva, dok drugi misle da je izmišljena našom vlastitom voljom. Nihilist bi rekao da obrasci koji definiraju ljepotu nisu određeni ničim nego su proizvoljni, stoga imaju polazište u svemiru, izvan čovjeka; umjetnici sagledavaju ljepotu ustrojstva svijeta što onda prenose novi, ljudski oblik.
Kroz prihvaćanje “ultimativne realnosti”-fizička realnost i apstrakcije koje izravno opisuju njen ustroj, za razliku od mišljenja i prosudbi-kao jedine uređene konstante u životu, nihilizam tjera ljude na ultimativne moralne odluke. U svijetu koji za preživljavanje treba i dobro i loše, biramo li težnju za onim što smatramo da je dobro, čak i kad znamo da to od nas zahtijeva primjenu loših metoda i suočavanje s lošim posljedicama?
Konačni test duhovnosti nije to jesmo li u stanju proklamirati ljubav prema svim ljudskim bićima ili sami sebe proglašavati pacifistima. Stvar je u tome možemo li učiniti ono što je neophodno za naš opstanak i vlastiti boljitak, jer to je jedini način da našem svijetu doista pristupimo sa stavom istinskog poštovanja- usvajajući njegove metode i kroz neprisilne moralne izbore odlučiti se za uzlaznu, a ne silaznu putanju našeg rasta.
Moramo napraviti skok po pitanju vjere i izabrati vjerovanje, ne u božansko, već u svoje sposobnosti kroz spoj naše mašte i znanja o stvarnosti. Pronalazak nadnaravnog božanskog u ovom pokvarenom, potkupljivom materijalnom svijetu zahtijeva epsko transcendentno gledište putem djelovanja koje nalaže sveti poredak, jer on omogućuje stvaranje temelja koji nam potvrđuju našu vlastitu svjesnost. Ako volimo život, on je za nas svet i postat će predmetom našeg štovanja, tako nihilist može otkriti transcendentni misticizam i idealizam.
S ove točke gledišta lako je vidjeti da nihilizam može biti kompatibilan s vjerom, pa čak i s kršćanstvom. Dok god ne miješamo našu interpretaciju stvarnosti (“Boga”) sa samom stvarnošću, mi smo transcendentalisti koji pronalaze izvor duhovnosti u ustrojstvu fizičkog svijeta oko nas i našeg mentalnog stanja, što možemo vidjeti ako povučemo paralelu sa sličnim načinom funkcioniranja.Kad ljudi govore o Bogu, nihilist misli na, primjerice, raznovrsnost uzoraka na stablima.

Praktični nihilizam

Kako nihilist ili onaj koje je s onu stranu morala i svetosti ljudskog života, s onu stranu iluzija…primjenjuje svoja načela u svakodnevnom životu? Kratak odgovor je : vrlo pažljivo. Povijest čovjeka pruža nam uvid u mnoštvo priča o tom kako su neki mudri ljudi započeli dobre stvari, a onda su ih okružili razni paraziti, eventualno formirali politički pokret da bi mogli poubijati one koji su znali bolje i tako uništili sve što je valjalo.
Suština nihilizma je transcendencija kroz eliminaciju lažnih značenja koja su nam “svojstvena” , a zapravo su projekcija našeg uma. Kad se riješimo iluzije i kad možemo pogledati na stvarnost kao kontinuum uzročno-posljedičnih veza, možemo znati kako se prilagoditi stvarnosti. To nas udaljava od straha od stvarnosti koji uzrokuje naše povlačenje u sebe, stanje poznato kao solipsizam.
To nas dovodi do svojevrsnog prvobitnog realizma koji odbija sve osim metoda prirode. Te metode nisu karakteristične samo za biologiju i fiziku već i za obrasce naših vlastitih misli. MI ne trebamo svojstveni smisao, samo se trebamo prilagoditi našem svijetu i s palete mogućnosti koja nam se pruža, izabrati ono što želimo. Želimo li živjeti u blatnim kolibama ili poput starih Grka i Rimljana težiti društvu naprednih učenja?
Mnogi miješaju nihilizam s fatalizmom. Fatalizam ili ideja da su stvari takve kakve su i neće se promijeniti, oslanja se na svojstveni “smisao” koji niječe njihovu vlastitu emotivnu snagu. Fatalizam je slijeganje ramenima i želja da stvari budu drugačije, ali budući da nisu, ignorirat ćemo ih. Nihilizam je upravo suprotno načelo: prihvaćanje prirode kao nečeg što je funkcionalno i zapravo genijalno i odlučnost da spoznamo i usavršimo znanje o tom ustroju.
To nije filozofija za one mekog srca, uma i tijela. Ona zahtijeva savršeno jasan pogled na istine koje većina drži traumatičnima, ali tada prisiljavamo sebe da prođemo mimo njih, disciplinirajući tako sebe prema samorealizaciji. Slično kao što nihilizam otklanja lažno svojstveni nam smisao, samoostvarenje otklanja dramu koju stvara eksternalizirano sebstvo i zamjenjuje ga osjećajem smisla: Na kojem životnom putu ću pronaći smisao koji ne izlazi iz okvira mog života?
Za razliku od, primjerice, kršćanstva ili budizma koji se trude uništiti ego, nihilizam nastoji uništiti temelje zbog kojih nam se čini da je ego sve što imamo. On negira i materijalizam (životni i fizički komfor kao osnovom svega) i dualizam, ili življenje za moralnoga boga u drugom svijetu koji funkcionalno nije sukladan našem. Duhovno carstvo koje je sastavljeno od materije, energije i misli, paralelno je s našim, kao što to pokazuju obrasci paralelnih mehanizama kod bilo koje druge sile.
Nadalje, negacija ega lažni je oblik svojstvenog smisla. Značenje je definirano u negativnom smislu tako da podilazi objektu jednako kao i njegov pozitivni dio para.: reći da sam anti-nešto je afirmacija potrebe za tim “nečim”. Jedino pravo oslobođenje od ega je u zamjenskom objektu ili prvobitnoj svjesnosti stvarnosti kao zamjenom za personalizirani glas, koji čovjek često smatra jedinom postojećom mogućnošću.
Ovozemaljski ljudski problemi ne smanjuju se tako da sve pojednostavnimo, poput priča koje se nude novinarima jer su trenutno popularne: mi ljudi, iznimni smo, osim kad smo potlačeni od strane vladara i vlada, korporacija i uglađene gospode. Naši ljudski problemi počinju i završavaju našom nesposobnošću da prepoznamo realnost i svoje spoznaje provodimo kroz vlastito postojanje; umjesto toga izabiremo prijatnu iluziju što vodi očekivanim negativnim posljedicama.
Ne riješimo li se naših strahova, oni nama upravljaju. Ako smo stvorili lažni protuotrov za naše strahove, poput lažnog osjećaja urođenog smisla, mi smo dvostruki robovi tih strahova; kao prvo, strah postoji jer nemamo logičan odgovor na njegovo postojanje, vječno smo dužni zahvalnost dogmi koja nam navodno rastjeruje strahove. To je razlog zašto ljudski problemi ostaju relativno nepromijenjeni već stoljećima.
Kao filozofski temelj, nihilizam daje alat s kojim možemo pristupiti svim područjima života i učiniti ih smislenima. Za razliku od manjkavih vjerskih i političkih rješenja, to je ono što leži iza čitavog našeg proces mišljenja. A odstranjivanje lažne nade, daje nam nadu u rad i naše dvije ruke. Tamo gdje bijesne PROTIV svijeta, mi bjesnimo ZA svijet-te tako omogućujemo razboritiju budućnost.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s