Alternativa kapitalizmu postoji-primjer Mondragon

by

prijevod:ja

Ne postoji alternativa kapitalizmu?
Zaista? Zar ćemo vjerovati , poput Margaret Thatcher, da je ekonomski sustav s beskonačnim ponavljanjima ciklusa skupih spašavanja financijera, a čiji je krajnji rezultat –siromaštvo za većinu, najbolje što čovječanstvo može dati? Opetovana sklonost kapitalizma prema ekstremima, produbljavanju nejednakosti u prihodima, gomilanju bogatstva te političke i kulturne moći, izazivaju rezignaciju i odustajanje. Zar ne postoji alternativa?
Razumijem zašto bi lideri u ovakvom sustavu trebali vjerovati da alternative nema. Ali zbog čega bi svi ostali trebali vjerovati u to?
Naravno da alternativa uvijek postoji. Svako društvo odlučuje-svjesno ili ne, demokratično ili ne-između alternativnih načina organiziranja proizvodnje i distribucije roba i usluga, koje individualni i socijalni život čine mogućim.
Izbor modernih društava većinom je kapitalistička organizacija proizvodnje. U kapitalizmu, privatni vlasnici osnivaju poduzeće i biraju direktore koji odlučuju što, kako i gdje proizvoditi i kako rasporediti neto prihod od prodaje. Mala šačica ljudi donosi ekonomske odluke koje onda vrijede za većinu ljudi koji realiziraju cjelokupan stvarni produktivni rad. Većina mora prihvatiti i živjeti s rezultatima odluka koje donose glavni dioničari i oni koji sjede u upravnim odborima, a izabrali su ih direktori između sebe. Oni također sami odabiru tko će na tom mjestu zamijeniti njih same.
Kapitalizam tako podrazumijeva i reproducira izrazito nedemokratsku organizaciju proizvodnje unutar poduzeća. Oni koji misle da nema alternative inzistiraju na tome da ne može biti drugačije organizacije proizvodnje koja bi i približno bila tako učinkovita kao kapitalistička, u smislu količine proizvedenih dobara i usluga, efikasnosti i procesa rada. Lažnost te tvrdnje lako je dokazati.
U svibnju 2012, imao sam priliku posjetiti grad Arrasate-Mondragon u Baskiji. To je sjedište Mondragon korporacije (MC), nevjerojatno uspješne alternative kapitalističkoj organizaciji proizvodnje.
MC se sastoji od velikog broja kooperativnih poduzeća za četiri područja: industriju, financije, maloprodaju i znanje. U svakom poduzeću, članovi kooperanti (prosječno 80-85% svih radnika po poduzeću) imaju kolektivno vlasništvo nad poduzećem i određuju smjer poslovanja. Na godišnjim generalnim skupštinama, radnici odabiru i upošljavaju vodeći kadar i zadržavaju mogućnost donošenja svih osnovnih odluka koje se tiču poduzeća )što, kako i gdje proizvoditi i kako rasporediti dobit).
S obzirom na to da je svako poduzeće ujedno i sastavni dio korporacije , njegovi članovi moraju se pri donošenju odluka savjetovati s članovima ostalih poduzeća, što je osnovno pravilo vođenja MC-a i svih konstitutivnih poduzeća. Ukratko, radnici-članovi korporacije kolektivno odabiru, zapošljavaju i otpuštaju direktore, dok je u kapitalističkim poduzećima obrnuto. Jedan od, međusobnom suradnjom i demokratski donesenih propisa, određuje gornju granicu najviše plaćenih radnika/članova koja može biti najviše 6,5 puta veća od one najmanje plaćenih radnika. Ništa ne može dramatičnije pokazati razliku između kapitalističke i alternativne organizacije poslovanja. U američkim korporacijama, primjerice, izvršni direktori mogu biti plaćeni 400 puta više od prosječnog radničkog prihoda-stopa koja se od 1965. povećala 20-tak puta.
S obzirom da MC ima 85 000 članova (prema izvješću iz 2010), pravednija raspodjela plaća rezultira većim prihodima i povećanim blagostanjem cjelokupne zajednice što nije tipično za društva čiji je odabir kapitalistička organizacija. Više od 43% MC su žene čije su ovlasti jednake onima muških članova, što utječe i na spolne odnose u društvu općenito, za razliku od kapitalističkih poduzeća.
U MC su posebno predani sigurnosti radnog mjesta, što sam rijetko našao u kapitalističkim poduzećima: posluje se preko, kao i unutar pojedinačnih kooperativnih poduzeća-zadruga. MC članovi kreiraju sustav kretanja radnika iz poduzeća gdje ih treba manje k onima gdje treba veći broj radnika- kroz iznimno otvoren, transparentan, pravilima uređen način s pripadajućim putnim i svim ostalim subvencijama koje smanjuju popratne teškoće na najmanju moguću mjeru. Ovaj sustav usmjeren na sigurnost promijenio je način života radnika, njihovih obitelji i zajednica , na doista jedinstven način.
Pravilo MC-a da sva poduzeća posluju s najboljim i najjeftinijim proizvođačima, bili oni dio MC-a ili ne-utjecalo je na to da budu u samom vrhu na području novih tehnologija. Isto tako, odluka da dio neto prihoda svakog člana ulože u fond za istraživanje i razvoj, rezultirao je financiranjem razvoja impresivno velikog broja novih proizvoda. Razvojno-istraživački odjel MC-a danas zapošljava oko 800 ljudi i ima budžet od preko 75 milijuna dolara. 2010, prodaja novih proizvoda i usluga koje nisu postojale prije pet godina imala je 21, 4% udjela. Osim toga, MC je uspostavio i razvio svoje Mondragon sveučilište koje je u 2009-2010. akademsku godinu upisalo preko 3400 studenata. Njihovi studijski programi u skladu su sa zahtjevima Evropskog pravilnika o visokom obrazovanju.Ukupan broj studenata u svim njihovim edukacijskim centrima 2010. bio je 9282.
Kao najveća korporacija u Baskiji, MC je također jedna od 10 najvećih španjolskih korporacija (u smislu prodaje i zapošljavanja). MC se dramatično razvila od svog osnutka 1956, kad je jedva preživljavala. Usput, pridodajmo i kooperativnu banku Caja Laboral koja drži više od 25 milijardi u depozitima, prema podacima iz 2010. MC se proširio i internacionalno pa sad opslužuje više od 77 tvrtke izvan Španjolske. Svojim rastom i napretkom, MC je dokazao da kapitalističkoj organizaciji poslovanja može biti alternativa i dostojna konkurencija.
Za vrijeme mog boravka obavio sam nasumične razgovore s radnicima koji su odgovarali na moja pitanja o njihovim radnim mjestima, ovlastima i beneficijama koje ostvaruju kao članovi korporacije. Utvrdio sam da imaju izuzetno razvijen osjećaj zajedništva i odgovornosti za poduzeće u cjelini, što u kapitalističkim poduzećima nalazimo samo kod vrhunskih menadžera i direktora. Komunikacija (koja uključuje i neslaganja), primjerice, između radnika na tvorničkoj traci i vrhunskih menadžera u tvornici veš-mašina Fagor, a kojoj sam prisustvovao, odvijala se iznenađujuće lako i jednostavno.
Naš domaćin u MC-u nekoliko puta nas je podsjetio da se njihovo kooperativno poslovanje susreće sa svim vrstama problema.
“Mi nismo nekakav raj, već obitelj kooperativnih poduzeća koja se bore da izgrade drugačiji način života oko drugačijeg načina rada.”
U svakom slučaju,kad uzmemo u obzir performanse španjolskog kapitalizma ovih dana-25% nezaposlenosti, slom bankarskog sustava i mjere štednje nametnute od strane vlade (kao da nikakve alternative nije bilo) – MC predstavlja dobrodošlu oazu u kapitalističkoj pustinji.
Izvor: http://www.theguardian.com/commentisfree/2012/jun/24/alternative-capitalism-mondragon

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s